Ribolovni feljton
NEPOZNATA RIBOLOVNA ODREDIŠTA: PREMUDA I. dio
Otok Premuda pred Kvarnerićkim vratima, udaljen je 72 kilometra jugozapadno od Zadra premuda se uvjetno može nazvati pučinskim otokom Kvarnerskog arhipelaga. Taj epitet zaslužuje i zbog još uvijek bogatih ribljih staništa. U proljeće i kasnu jesen odlazak u ribolov na Premudu može biti često uspješniji u usporedbi s nekim pravim pučinskim odredištima. Neovisno o ulovu posjet Premudi će biti nezaboravan i poželit ćete se ponovno vratiti.
Dok se plovi prema Premudi iz smjera kopna tamna siluteta niskog otoka nazire se preko otočića Grujice. Grujica je na neki način i svjetlo Premude. Na tom otočiću je izgrađen istoimeni svjetionik 1872. godine. Ploveći pored tog otočića zapitali smo se se koji su to bili razlozi da je Austrougarska odabrala Grujicu za izgradnju svjetionika, zaboravivši na tri nautičke milje udaljeniju i istureniju Premudu. Osjećaj samoće, pogotovo noću, u akvatoriju Premude još je izraženiji s obzirom da svjetlo svjetionika koje probija tamu dopire sa sjevera. Južno, pred Premudom, tmina noći i zvijezde na obzoru jedina su svjetla put južnog horizonta.
Ima danas i Premuda svoja pomorska svjetla. Izgradio ih je Plovput mnogo
godina kasnije nakon izgradnje svjetionika Grujica. To su obalna svjetla malog dometa. Jedno je na otočiću Kamenjak, uz zapadnu obalu Premude, jedno na lukobranu glavnog otočnog pristana, a treće na rezervnom pristanu sa sjeverne strane Premude. Sjeverni otočni pristan jedina je veza Premude sa svijetom u danima kada pušu snažni južni vjetrovi. Jugo i tramuntana su u ovome akvatoriju izuzetno snažni i stvaraju velike valove jer se pred Premudom spajaju modri bezdani s plitkim pragom. Izvan Kvarneričkih vrata, južno od Premude, nautičari rijetko plove zbog ćudljivih vremenskih prilika. Iznenadni vjetrovi ondje su vrlo česti tokom cijele godine. Premuda je tako danas nima hrabrijima posljednje utočište. I nautičarima i sportskim ribolovcima.
Na Premudu je u ribolov najbolje doći u cik zore. Ako riba oko Premude tada ne radi, dovoljno je vremena za promijeniti odredište u širem okruženju. Noćna navigacija put Premude nije komplicirana. U plovidbi navodi snažni svjetlosni snop svjetionika Grujice koji se vidi desetak nautičkih milja daleko. Kada se doplovi pred Premudu, ukoliko je još noć, potreban je oprez zbog mnogih plićina te podmorskih i nadmorskih hridi.
Glavni otočni pristan
Grmolika vegetacija i divlje masline prekrivaju najveći dio Premude
Jata sitne ribe ovamo privlače veće predatore
Kavale u rasjedima podmorja Premude
Na Premudi danas živi svega pedesetak stanovnika. Ljeti se u glavnom otočnom pristanu osjeća živost zbog domaćih turista i rodbine malobrojnih stanovnika. Prirast stanovništva je negativan. Svake godine broj stanovnika na Premudi smanjuje se za jednu jedinku. Četrdesetak dobno starih domaćinstava u samoći i izolaciji provodi najveći dio godine. 57% stanovnika su žene, a 43 % muškarci koji ranije umiru.
Stare obnovljene i poneka nova kuća razbacane su po zaseocima Gruica, Sveti Krijal i Skardo. Stanovništvo se na Premudi danas pretežito bavi poljoprivredom, vinogradarstvom i ribarstvom. Ranijih desetljeća bilo je zastupljeno i stočarstvo, no starenjem stanovništva također je zapušteno, tako da po otoku i danas šetaju mnoge poludivlje odbjegle koze.
Površina otoka Premude je svega 3,15 kilometara kvadratnih. Neobična izdužena konfiguracija ostavlja dojam veće površine, dok se ne popne uskim betoniranim mjesnim putem do središnjeg otočnog hrbta. Stanovništvo je na Premudi susretljivo, ali mogućnosti oprskrbe su vrlo ograničene.
Premuda danas
Premuda je danas mnogim sportskim ribičima nepoznat i neotkriven otok, kao i najveći broj podmorskih pošti koje ga okružuju. Sondiranje morskog dna u širem akvatoriju otoka je korisno jer ima tu na nautičkoj karti i neobilježenih brakova. Važno je voditi računa o ćudljivim vremenskim prilikama u Kvarneriću kako se ugodan izlet ne bi pretvorio u opasnu pustolovinu, te da u konačnici vremenske prilike ne dopuste obilazak mnogih dobrih pošta. Opasno je i ukoliko pojača bura, pa se treba u smjeru kopna probijati direktno u nju. Česte promjene vjetra i veliki valovi u nestabilnim periodima godine plovidbu do Premude čine avanturom neizvjesna ishoda pa je u takvim periodima korisnije kurs promijeniti prema nekom drugom bližem odredištu.
Ribičke pošte koje se povezuju s Premudom započinju već u predvorju, oko Ilovika, Škarde, Silbe, hridi Grebena te na brakovima u širem području južnoga dijela akvatorija. Ulovi koji se pamte, a u pričama su se vezivali uz Premudu odigrali su se upravo tamo.
Premuda se nalazi na razmeđi kvarnerskih i dalmatinskih otoka. U njenom podmorju se primjećuju konfiguracije dna koje podsjećaju i na jednu i na drugu cjelinu. Zbog te činjenici je ovdje moguće istu lovinu loviti na različite načine. Čak su i reakcije na ponuđene mamce istoj vrsti ribe drugačije u različitim dijelovima akvatorija Premude.
Na Premudi se može iskracati na sjevernom pristanu ili s južne strane, na glavnom otočnom pristanu. Oba pristana su povezana putem koji prolazi središnjim hrbtom otoka na kome je mjesto. S izuzetkom sredine ljeta, kada s južne strane Premude sidre nautičari u prolazu, akvatorij Premude je najčešće pust, tek poneki ribič.
Neobične hridi u podmorju
Obalno svjetlo na otočiću Kamenjak
Salpa je česta u podmorju Premude
Hobotnice
Mogućnosti opskrbe na otoku su ograničene i ovise o maloj trgovini u mjestu. Od spomeničke baštine na otoku treba spomenuti crkvu Sv. Jakova Apostola izgrađenu davne 1610. godine. Bila je uništena pa naknadno obnovljena 1868. godine. Glavni otočni pristan je ljeti centar mjesta. Tu jednom dnevno stiže redovna brodska linija koja iz Zadra obilazi mjesta na obližnjim otocima, a na Premudi završava svoj obilazak. Brodska linija sa Zadrom oduvijek je bila jednina spona Premude sa civilizacijom, tamo u sjeveroistočnoj izmaglici. A ovdje na Premudi, kao da je vrijeme odavno stalo...
U podmorskim vrtovima.
Obližnji otočić
U maloj laguni pred mjestom ljeti sidre nautičari
Svijet tišine
Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision