Ribolovni feljton
Ovaj dio jadranskoga arhipelaga atraktivan je za sve vrste sportskog ribolova zbog različite i neobične konfiguracija podmorja. Bogatstvo podmorske flore na ovome području upotpunjuju staništa većine ribljih vrsta koje obitavaju u Jadranu. Susreću se ovdje ribe tipične i za južni i za sjeverni Jadran.
PREMUDA II. dio
Dobre pošte za sportski ribolov su na dubinama od sedam do tridesetak i više metara. Često su to podmorske seke ispresijecane dugim procjepima uokolo kojih su šargere. Riba se u toplijem dijelu godine, od kasnog proljeća do kasne jeseni do sredine dana na tim pozicijama zadržava nad procjepima u potrazi za hranom. U neprekidnom je kretanju. Sredinom dana, kada je sunce u zenitu, riba zamiče u sjenovite procjepe. Ronioc će u tim procjepima susresti pored najčešćih fratri, ušata i piceva, i kavalu, šarga, škarpinu i dr. Ponekad se u procjepu krije komarča, čak i zubatac.
U podmorju Premude morsko dno je obraslo različitim vrstama podmorske flore. Ronioci će primijetiti da ovisno o prevladavajućim vrstama podmorske flore ovisi i učestalost pojedinih ribljih vrsta. Na nekim područjima s osobito bujnom podmorskom vegetacijom, netipičnoj za akvatorij istočnoga dijela Jadrana, riba je skrivena upravo u njoj. Naizgled ribom siromašno okružje će iznenaditi ronioca kada puškom za podvodni ribolov razmakne gustu i gotovo metar visoku morsku travu. Iz gustiša će se odjednom pojaviti veliki pic, šarag, fratar, lubin...
Česta su u ovome akvatoriju i jata zubataca. Kreću se prema nekom samo
njima znanom dnevnom rasporedu, ali su tu. Komarče su također česte i
Ribičke pošte u širem akvatoriju Premude
rado zagrizaju teški odmet bačen s obale. Brojna su jata ušata i salpli. Salpe su manjih prosječnih primjeraka nego što bi se to očekivalo, ali je brojnost jedinki u jatu iznimna. Iznenaditi će i susret s ovčicom, sve rjeđom u podmorju Jadrana.
Posebno su ribom bogata staništa rubovi južnih podmorskih brakova. Pored pozicija koje se nalaze južno od Premude dobrih pošta ima i u zaleđu Premude. Područja za sondiranje dna treba odabrati prema nautičkoj karti, tamo gdje su evidentna veća odstupanja u oznakama dubine. Tako postoji jedna pozicija i u Silbanskom kanalu na kojoj morsko dno ponire dublje od 116 metara.
Podmorje između Grujice i Premude je blaže položeno. Tu su na dubinama do pedesetak metara dobre pošte za panulu, za lov na zubaca i gofa. Stjenovito dno je prošarano pjeskovitim oazama. Po tim pjeskovitim oazama miješa se ljušturasto dno na kome su učestali kanjci, pirke, fratri, trlje i druga riba od kamena.
Podmorje ovdje krije i mnoge neotkrivene arheološke lokalitete. Pisani izvori navode da su ovdje u širem akvatoriju potopljene mnoge galije iz doba Ilira, Grka i Rimljana.
Akvatorij sjeverno od Premude prema Grujici dobra je pozicija za panulu
Hrid Bračić
Podmorska čipka
Podmorski vrtovi Premude
Kada se konačno do Premude doplovi mogući scenarij je da upravo tog dana riba pod otokom ne radi. Tada vas čeka mukotrpno pretraživanje pozicija oko otoka. Ukoliko je pak riba pod otokom to je najlakše uočiti pod južnom obalom ovih hridi pred mjestom. Hridi se pružaju u smjeru istok-zapad i s obalom Premude zatvaraju plitku lagunu. Dubina između hridi i obale je od 3 – 5 metara. Tek je jedan nešto dublji koridor.
More je ovdje najveći dio godine iznimno bistro pa se s površine može promatrati kako u procjepe zamiču fratri, ušate, a nije rijetkost s površine primijetiti kavalu. Ukoliko se riba tu ne vidi znak je to da se maknula od kraja pa je treba potražiti s teškim odmetima na dubljim pozicijama. Panula će često raditi ili samo s južne strane ili uz istočnu i zapadnu obalu Premude, ovisno o intenzitetu i smjeru morske struje. Sjeverni akvatorij Premude je posebna priča, tamo uvijek ima smisla okušati sreću. Pogotovo na nešto plićim terasama prema Grujici.
Hridi pred južnom obalom Premude
Treba pažljivo odabrati mamce, prilagoditi i njih i ribolovni pribor godišnjem dobu i ciljanoj lovini. U slučaju odabira panule preporučljivi su isključivo živi mamci, prema iskustvima zadnjih godina. Zubatac se rado baca za iglicom. Nisu rijetki primjerci od 3-5 kilograma težine.
Hridi u slijedu su Hripa, najdulja Masarine, Plitka sika i Bračić. Od zapadnog rta hridi Hripa nastavlja se podmorski brak čiji je najplići dio osam metara pod površinom. Taj brak je u biti kruna neobičnog klifa koji se izdiže iz plavetnila s dubine od četrdesetak metara. Dobra je to pozicija za podvodni ribolov na čeku, ali i panulu, uglavnom u jesen. Gof je učestao, a zabilježeni su ovdje ulovi kapitalnih primjeraka, uglavnom na panulu. Iznenađenja su moguća i u podvodnom ribolovu, no gof se na ovoj poziciji kreće relativno brzo (obzirom na svoje uobičajeno ponašanje) pa su potrebni iznimno brzi refleksi podvodnog ribolovca. I gof i zubatac ovoj poziciji prilaze iz smjera sjeverozapada, a idealna pozicija za čeku je na središnjem dijelu braka.
U procjepima i grotama podmorskog zida koji s braka ponire u plavetnilo skrivaju se pliće fratri i nešto dublje kavale. Veće primjerke u procjepima je teško uočiti bez podvodne svjetiljke. Praktična taktika su i podroni. Kavale se u grupama tada povuku dublje te se znatiželjno sporo kreću prema gore. Kombinacija podrona i poniranja s dugom puškom za podvodni ribolov može uroditi plodom da se na krajnjem dometu puške, tamo u plavetnilu, zasvijetli kakva velika kavala. Ima primjeraka i do dva kilograma težine (nekoliko ulova u periodu 2008-2009).
Između niza hridi i naselja na obali pruža se plitko područje. Dubine su tu ponegdje manje od pet metara. Dno je pjeskovito, mjestimice tek obraslo posidonijom. Susreće se tu komarča i lubin. Lubin se uspješno (u sezoni lova jesen-zima) lovi na panulu, a komarča odmetom s obale. Šuljanje podvodnim ribolovcima na komarču ovdje danas daje skromne rezultate. Nekada je komarče bilo puno više pa se jednostavno lovila i ostima pod svijeću.
Rasjedi u dnu južno od hridi
Škarpina
U procjepima Premude
Iglica je na Premudi dobra ješka za zubaca
Ukoliko se ovdje podvodni ribolovac ipak odluči okušati sreću šuljanjem, preporučljivo je to isključivo u rano jutro. Tada se na ovome prostoru još zadržava po neki veći primjerak komarče koji na prvi znak opasnosti strelovito bježi prema dubini kroz prolaze među hridima.
U prolazima među hridima jaka je struja uvjetovana strmom konfiguracijom morskog dna s južne strane. U smjeru pučine pružaju je nizovi procjepa, šargere i ponegdje razbacane kamene gromade. Manja riba se u jatima kreće od hridi u smjeru juga, a veći primjerci zastaju i prolaze kroz bezbrojne koridore u morskom dnu. Prvi prag koji paralelno prati hridi s južne strane je na desetak metara dubine. To je dobra pozicija za sidrenje onima koji će okušati ribolov lakim omecem iz brodice. Podvodni ribolovci pak šuljanjem s donje strane praga mogu iznenaditi veliku salpu samicu, šarga i komarču. Dublje, po proocjepima, učestala je tabinja i škarpina. Kada ima mora po plićacima među hridima se zadržavaju lijepi primjerci šarga. Picevi su učestali pod južnim obalama hridi i dobro se love tijekom poslijepodnevnih sati prema kraju.
Pod hridima
Hrid Hripa se nastavlja podmorskim grebenom
Nad sekom zapadno od hridi Hripa
Jastog pred grotom
Napisao Neven Šerić, fotografije arhiva Auto Moto Nautic Vision