BIŠEVO - TAJANSTVENI OTOK SPILJA 2. d

Ribolovni feljton

BIŠEVO

TAJANSTVENI OTOK SPILJA 2. dio

Biševo je otok čija obala i podmorje ima mnoštvo lica. Prilikom prvog susreta s Biševom najupečatljiviji dojam ostavljaju spilje, među kojima je najpoznatija Modra spilja. Ljepota Modre spilje često se uspoređuje s Grotta azzurra na Kapriju u Italiji. Spilja se nalazi na sjevernoj obali otoka, a u ljetnim mjesecima lako se nalazi po brodicama koje sidre neposredno pred ulazom. Ulaz u spilju je u sezoni organiziran turističkim brodicama te manjim pomoćnim brodicama i pneumatskim čamcima s niskim konzolama. Pred ulazom u spilju se naplaćuju ulaznice, a ljeti se ne dopušta plivanje ili zaron u spilju s vanjske strane. Stalna gužva brodica koje ovamo dovoze turiste iz Komiže ljeti posjet spilji ne čini osobitim. Za potpuni doživljaj najbolje je uploviti u proljeće ili kasnu jesen. Tada more udarajući o stijene spilje stvara posebnu glazbenu rapsodiju. Uplovljavanje barkom u spilju kroz mračan tunel kada u njoj nema nikoga izaziva nelagodu i strahopoštovanje. Kao da se radi o boravištu nekog mitskog bića.

Doživljaj je poseban i izniman, pogotovo ukoliko je to prvi posjet ovom prirodnom fenomenu. Vanjsko svjetlo u spilju prodire kroz široki podvodni otvor koji se pruža nekoliko metara široko. Na tom mjestu se jednostavno u spilju može uroniti izvana, zaronom pod stijenom koja je tek koji metar uronjena u more. Veliki podvodni otvor je širok desetak metara, a na tom mjestu dubina je 18 metara. Zbog velikog otvora svjetlosne refleksije se miješaju u različitim nijansama stvarajući za sunčana vremena jedinstvenu neobičnu rapsodiju boja u spilji.
Ulaz kroz koji se u spilju uplovljava brodicom je zavučen iza visoke stijene pod kojom je podvodni ulaz. Trokutasti ulaz je umjetno otvoren – eksplozivom 1884. godine. Uski prolaz koji je tu nekada bio nije imao ni širine ni visine da bi se i najmanja brodica uvukla unutra. Od otvaranja ulaza u spilju na Biševu se spominje i riječ turizam.

Pri uplovljavanju kroz ulaz se treba sagnuti. U unutrašnjost vodi desetak metara dug tunel. Tunel vodi i nad podmorskim pragom koji se pruža kao kakav podmorski slavoluk. Na tom mjestu tunel zakreće desno u glavnu dvoranu spilje. U glavnoj dvorani spilje svod je desetak metara nad morem, a širina dvorane je petnaestak metara, tako da u njoj mogu kružiti dvije do tri brodice istovremeno.
Krivudavost unutrašnjosti centralne dvorane spilje koncentrira odbljeske danje svjetlosti prema središnjem dijelu. Sva tijela uronjena u more tirkizno plave boje obasjavaju nestvarnim nijansama refleksije svjetlosti s morskog dna. U preljevima boja, ovisno o dobu dana i kutu loma svjetlosti, more u spilji ponekad ima boju tekućeg, rastopljenog srebra. Spilju su davno otkrili prvi biševski ribari. Njena je unutrašnjost tada bila nepristupačna brodicom zbog niskog i uskog otvora. Samo najhrabriji su unutra uronjavali s vanjske strane. Brzo su bježali prestrašeni čudnim zvukovima, vjerujući da u spilji obitavaju nestvarna morska božanstva i vile. Neobičnim zvukovima iz unutrašnjosti spilje i legendama koje su na tome ispričane objašnjavalo se mnoge tajanstvene nestanke ribara, kada se ne bi vratili s ribarenja. More oko Biševa oduvijek je hranilo otočno stanovništvo, ali je redovito uzimalo i danak. To se smatralo cijenom koju treba platiti za život otoka. Jer čak i u razdoblju potpune izoliranosti otoka, tijekom pomorskih blokada u prvim godinama Domovinskog rata, kada je flota Jugoslavenske ratne mornarice bila stacionirana u akvatoriju otoka Visa, Biševo je živjelo svoj život u izolaciji, u posebnoj vremenskoj dimenziji. More i škrta zemlja i tada su prehranili malobrojno stanovništvo otoka.

Pred ulazom u modru spilju

Iz Modre spilje

Ribičima skrećemo pažnju na uži akvatorij oko spilje. Zbog mnoštva brodica koje se tu zadržavaju i otpadaka hrane koji završavaju u moru upravo ovdje je jedna od boljih ribičkih pošta. Stalno prisustvo ljudi prepreka je i korištenju nedopuštenih ribolovnih alata i krivolovu. Tako se u svakom slučaju na ovoj poziciji isplati okušati sreću. Više pozicija na obali je praktično za noćni lov srednjim odmetom.
Od ostalih spilja na Biševu najpoznatija je Medvidina spilja. Da bi se pronašao uski i visoki ulaz treba ploviti pod istočnom obalom Biševa. Otvor je gotovo okomit, tridesetak metara visok procjep u obalnoj klisuri. Medvidina spilja se nalazi na jugoistočnom dijelu otoka, u blizini rta Biskup. U spilju se do kraja može uploviti manjim brodicama.
Unutrašnjost spilje se sastoji od glavne, prostrane dvorane i niskog zavojitog hodnika koji nakon sedamdesetak metara završava malenim žalom na kojem se prije više desetaka godina redovito moglo zateći morsku medvjedicu. Medvjedicu su istrijebili ribari, boreći se za svoju koru kruha u ovome akvatoriju. Unutrašnjost spilje je mračna jer se unutra probija tek slaba dnevna svjetlost iz otvora. Nema refleksija svjetlosti iz podmorja, a ni na svodu nema nikakvih otvora.
Pored Modre i Medvidine, na Biševu postoji još osam manjih i većih spilja. Atrakcija je otkriti ih uzobalnom plovidbom. U većinu tih spilja se moguće zavući plivajući, a u neke i manjom brodicom. Po spiljama je Biševo i dobilo ime - L 'ísola dei busi (otok rupa, na latinskoj osnovi).

Ljepote i pristupačnost obala Biševa se otkrivaju tek kada se do otoka doplovi. Promatrano s mora, Biševo ostavlja dojam strmog i nepristupačnog otoka. Uvale – sidrišta su skrivene uzduž zapadne obale otoka te na jugoistočnom dijelu otoka.
Za noćenje na sidru, uz bočni privez za obalu, za lijepa vremena su pogodne uvale na zapadnoj obali otoka. U slučaju promjene vremenskih prilika i pojave sivih oblaka na zapadnom obzorju treba požuriti prema Visu. U ovim pješčanim uvalama je za iznenadna nevremena nastradalo mnogo brodova. Do uvala se stiže kada se oplovi sjeverozapadni otočni rt Pernikoza. Taj dio akvatorija je i odlično ribolovno područje, već od hridi koja viri iz mora kod tog rta. Pozicija je to na kojoj rade kantari, fratri i zubaci, a noću kavale i škarpine. Preporučuju se čelični predvezi jer je na ovome rtu noću moguć i ulov velikog ugora i murine. Oko te hridi je dobra pozicija i za panulu, ali samo rano ujutro. Kada se digne sunce tuda učestalo plove turistički brodovi koji prevoze izletnike iz Komiže do Biševske luke.

U dubini Medvidine spilje

Pred ulazom u Medvidinu spilju

Na ovoj strani otoka najveće i najljepše su pješčane uvale Salbunara i Biševska luka. Salbunara, manja uvala, je staro ribarsko naselje sa nekoliko kuća u kojima je moguće dobiti turistički smještaj. Naravno, ne u vrhuncu turističke sezone. Kapaciteti su za taj period uvijek zakupljeni unapred. U dnu veće uvale, Biševske luke, krije se malo otočno mjesto Porat. Prekrasna pješčana plaža ljeti je prepuna turista, onih koji borave na Biševu i onih koje ovamo dovoze turistički brodovi iz Komiže na jednodnevni izlet.
Pomorsko meteorološki uvjeti u akvatoriju Biševa vrlo su promjenjivi. More koje oplakuje otok zrcali se u bonaci tijekom ljetnih i jesenjih izlazaka sunca. Zimi i u proljeće učestali su južni vjetrovi koji traju više dana, a ljeti tijekom dana prevladavaju snažni zapadni vjetrovi. Morske struje su posebno izražene oko isturenih rtova otoka i promjenjivog su smjera. Neverini su učestali, čak i ljeti, a najopasniji su kada dolaze sa zapada.