Ribolovni feljton
BRUSNIK - VULKANSKA HRID II dio
Silueta Brusnika se teško zamijeti dok se brodicom ne približimo jer je najviša otočna točka na svega 23 metra nadmorske visine. Otok je dug 200 metara, a na najširem dijelu mjeri 150 metara. Do najviše točke se može lako popeti. Hodajući i po najvišim dijelovima otoka primjećuju se u stijenama ljušture okamenjenih školjaka. Ti nalazi svjedoče da je nekada Brusnik bio potpuno pod morem. Jedna od teorija nastanka Brusnika kazuje da je otočić u novije geološko doba erupcijom izronio na površinu. Ta teorija ima potporu i u ribarskoj priči koja se generacijama prenosi s koljena na koljeno – kako je otočić jednoga sivoga i sumornoga jutra, uz munje koje su sijevale i stravičnu tutnjavu, izronio iz podmorja na uzavrelu morsku površinu. More je bilo poprimilo crnu boju, a prema nebu je letjela kiša vatrene lave i užarenog kamenja koje je padalo i gomilalo se stvorivši Brusnik. Na temelju te legende stari su ribari Brusnik obilježili posljednjom sigurnom granicom, kazujući kako južno od njega počinje zeleno more prokletstva. I u mnogim zabilježenim starim stihovima pjesnika s Visa uz Brusnik se uvijek vezivalo dovle, ali ne dalje.
Šetnjom po Brusniku može se odabrati i drugi puteljak koji vodi od plaže prema jugu. Taj puteljak vodi do vidikovca, na dvadesetak metara nadmorske visine. Šetnja do vidikovca ne predstavlja veći problem, no ukoliko se odatle želi popeti do najviše točke Brusnika, treba biti oprezniji. Glatko kamenje je vrlo sklisko i lako se odronjava. S ovog vidikovca se pruža prekrasan pogled na Biševo, Vis i Svetac. Pogled će ipak najduže ostati prikovan na podmorje u kome se primjećuju sjenke riba kako nestaju u plavetnilu. Bistro i prozirno more Brusnika naprosto poziva na istraživanje.
Pogled na neravnomjerno razbacane tamne stijene i hridi po pličinama koje okružuju Brusnik potiču maštu ribolovca. Gdje prvo baciti udicu? Da li iz brodice ili s kraja? Tu mora biti ribe, dojam je kojem se rijetko koji ribič može oteti. I odgovara istini. No da li će riba toga dana gristi i izići iz podvodnih labirinta po kojima se skriva od podvodnih ribolovaca, nešto je na što se ne može utjecati. Doduše, ako su hidrometeorološke prilike povoljne za ribu koju se lovi predstoje sati ispunjeni iščekivanjem i nadmudrivanjem s ribom.
Brusnik, Biševo i Biševski kanal
Brusnik, sjeveroistočna obala
Žalo na Brusniku
Brusnik i Svetac u pozadini
Podvodni ribolov
Što se tiče podvodnog ribolova, tu ipak sve ovisi o danu, da li je riba izišla. Ronioc će već pri prvom zaronu primijetiti kako je nadvodni reljef sačinjen od kamenih gudura, malih spilja i procjepa identičan onome pod morem. Za iskusne podvodne ribolovce u okruženju Brusnika ima nekoliko dubljih podmorskih seka na kojima su lovne pozicije između 20 i 35 metara (i dublje za one koji mogu) te par pozicija za čeku u modro. Za one koji preferiraju plići lov preporučljivo je prvo pregledati da li je riba u kraju. Obala Brusnika je posvuda zarezana procjepima kojima se more duboko zavuklo u kopno. Kada je riba u kraju u dnu tih procjepa se nailazi na velike salpe i piceve. Ponegdje i šarga. Izvrsne su to pozicije na kojima se nekada lovilo ručijakom - posebnom mrežom kružna oblika čiji je obruč opterećen olovnicama.
S obale bi se torilom privuklo jata salpi u te procjepe i hitrim pokretom bacilo mrežu preko jata. U pričama viških ribara su tako zabilježena bacanja
koja su mjerila ulov teži od desetak kilograma salpi u maloj mrežici.
Život u podmorju Brusnika je vrlo raznolik, ali kao i na drugim pučinskim otocima riba je u stalnom kretanju te se rjeđe zadržava neposredno uz morsko dno. Po rupama i procjepima se zadržavaju tek jedinke. Posebno su zanimljivi duboki uski procjepi, u okamenjenoj lavi. Ovi mračni, naizgled beskrajni procjepi traže hrabrost i odvažnost da se u njih zavuče. Svuda uokolo otoka se učestalo susreće gof, palamida i zubatac, a malo dublje šarag, kirnja i škarpina. U jesen nisu rijetki ni naleti luca, barakude i tune. Po plićacima oko Brusnika mnoštvo je cipli i salpi, a česti su i veliki picevi. Kada u plićake dođu velika jata ušata, plićaci ožive, a more u njima uskuha. No tada veliki picevi i šargi nestanu. Čak i salpe. Ušate po plićaku – odmet treba baciti dublje...
Hobotnica
Raža
Tabinja
Škarpuni su veliki
Za entuzijaste
Ribiči entuzijasti će se možda odvažiti i za višednevni boravak na Brusniku u periodu kraćeg prolaza ciklonalnog polja tim akvatorijem. Riba ovdje danas ipak najbolje radi po jugu. Naravno, takav avanturizam pretpostavlja kampiranje na pustom otočiću, jer kada pojača južni vjetar ne može se više ni do Brusnika, ali ni s Brusnika prema Komiži ili Biševu. U takvim danima, kada more oko Brusnika uskopa, posvuda pod obalom se u pjeni na plovak i v-udice tada dobro love šargi. Kako se more smiruje, a ciklonu smjenjuje anticiklona, riba se povlači od otočića...
Za lov iz brodice u rano jutro i predvečer dobra je pozicija sjeverni i istočni rub pličine na sedam metara dubine sjeverno od Brusnika. Izvan te pličine kasno popodne moguć je uspješan lov panulom na palamidu i gofa. Dalje, u smjeru jugozapadnog rta Visa nalazi se pličina Mustaćin. Njen vrh je na 29 metara. Posebno je atraktivna za lov iz brodice i pličina Ploča južno od Brusnika. Ova pličina se pruža u smjeru sjever-jug. Na sjevernom djelu vrh joj je 18 metara pod morem, a na južnom kraju najplića pozicija je na 14,5 metara. Na ovoj poziciji riba se tijekom dana najčešće drži dublje od dvadeset metara.
U akvatoriju Brusnika razbacano je mnoštvo grebena s kojima hrid tvori jedinstvenu podmorsku cjelinu. Ploveći prema njemu često će se od pojedinih grebena pričiniti da su ribarske brodice.
Približavajući se otočiću siluete brodica postaju samotne tamno sive hridi, a nautičara namjernika obuzima sve izraženiji osjećaj samoće i nelagode. Adrenalin raste. Još ako danas riba radi...
Tamno sivi koloriti brusničkih stijena preslikani su i u podmorju. Čak i nijanse boja riba su tamnije. Na morskom dnu nalaze se gomile okamenjene lave s bezbrojnim procjepima i pećina u kojima se najčešće skrivaju kirnje, škarpine, veliki škarpuni, tabinje, kavale, ugori, murine i druge vrste. No često svjetlo podvodne svjetiljke osvijetli tek njihovu repnu peraju dok zamiču u tamu i beskraj svog skrovišta.
Podalje od obale otočića morsko dno strmije ponire do pješčanih oaza, na stotinjak i više metara dubine. Iz tih pješčanih oaza strše hridine visoke dvadesetak i više metara. To su izvrsne pozicije za sportski ribolov, a mogu se otkriti detaljnim sondiranjem dna. Na rubovima tih podmorskih bezdana, nad samim pragovima izvrsne su pozicije za podvodni ribolov tehnikom čeke u modro. Veliki morski predatori – gof, barakuda, palamida i škaram su učestali, a pod pragovima su staništa različitih vrsta bijele ribe te velikih jadranskih rakova – jastoga i hlapa.
Vulkanske stijene u podmorju Brusnika
Samotni zalazak sunca na Brusniku
Na plići Ploča
Na plići Mustaćin
Poseban doživljaj - nevrijeme
Na Brusniku je poseban doživljaj nevrijeme, naravno ukoliko je brodica na sigurnom – u Komiži, ili izvučena na žalo i čvrsto vezana konopcima. Za snažnog fortunala more ponegdje prelijeva otočić, a po niskim dijelovima teku morski potoci. Valovi se razbijaju na oštrim hridima prelijevajući ih i stvaraju stotine slapova i neobičnih vodoskoka širom otoka. Zvuk grmljavine stvara dojam kao da će se otočić raspasti u kamene djeliće, da će ga progutati ono isto more koje ga je rodilo. Vibracije gromova su izuzetno snažne, adrenalin raste i gubi se osjećaj stvarnosti.
Premda je na čvrstom kopnu dojam kao da oluja prolazi preko neobičnog kamenog broda nošenog podivljalim morem. Ovakve oluje su nekada bile kratkotrajne, trajale kraće od sat vremena. No i to se promijenilo, pa nevera zna potrajati satima. More se počne smirivati tek u kasnim poslijepodnevnim satima, a nebo na zapadnom obzoru vedriti. More oko Brusnika tada poprimi neobičnu purpurnu boju. Kao da nakon oluje Brusnik krvari iz svojih vena koje su otvorili udari gromova. No čak i tada, u toj neobičnoj eksploziji boja, Brusnik je siv i tmuran. Sivilo kao da upozorava – preživio si putniče, a sada brzo otplovi što dalje odavde...
Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo