Ribolovni feljton
RIBOLOV U AKVATORIJU SVECA, OTOKA ZANKIJEVIH 3.dio
Napisao Neven Šerić, snimili Neven Šerić, Danijel Frka, Mladen Katavić, Robert Kramarić, Alen Soldo, Hrvoje Vranješ, Jakov Zanki Jakov, Vlasta Zanki, kartografski prikaz ljubaznošću CV SISTEMA
More u akvatoriju Sveca je iznimne prozirnosti. Za vrijeme jutarnje utihe moguće je promatrati ribe kako promiču pod brodicom, zavlače se u procjepe, vrte se pred njima. Panorama podmorja je još interesantnija kada se popne na otočna uzvišenja. Moguće je tada primijetiti i sjenke većih predatora kako progone plove plave ribe. Ovaj neobičan podmorski ples je osobito izražen uzduž sjeverozapadnih obala Sveca, uz strme litice koje ponegdje poniru pod kutom od 90 stupnjeva. U podmorju se nastavljaju zidovi, šezdesetak metara duboko. Pred procjepima uz zidove se zadržavaju velike ušate fratri i šargi, a dublje kirnje. Pojedinačni primjerci velikih ušata koje se love na ovim pozicijama (bez olova) mjere tridesetak i više dekagrama. Uz podmorske zidove kreću se velika jata salpi, a čest je i gof. Salpa ulovljena kod otoka Sveca vrlo je ukusna i prvorazredne je kvalitete.
Na središnjem dijelu sjeverne obale otoka Sveca, zapadno od rta Trepina, dominira veća zavala.
To je područje dobra lokacija za postavljanje parangala. Obalu i na tom dijelu otoka formiraju strmi zidovi. Podmorski plato se prostire na dubini od petnaest do trideset metara. Po platou su razbacane kamene gromade oko kojih buja podmorski život. Zubatac, pic, fratar i šarag tek su dio podmorskoga svijeta na ovoj lokaciji. Sjeveroistočno od rta Trepina obala je neobične crvenkaste boje, zbog kristaliziranog kamenja. Pod ovim dijelom otoka morsko dno se plitkim pragom izdiže pod obalom. Zbog toga je ovdje vrlo jaka morska struja, najčešće u smjeru zapad-istok, o čemu treba voditi računa prilikom sidrenja i korištenja određenih ribičkih alata. Morsko dno je pogodno za sidrenje.
Uzduž jugoistočnih obala, okrenutih prema Visu i Biševu, također se nalaze dobra ribolovna područja. Nekoliko niskih rtova u podmorju prati blaže položeno morsko dno koje se na stotinjak metara od obale podmorskim zidovima ruši do dubina od pedeset i više metara.
Čest je tu šarag, kantar, pic, fratar i trlja, a na rubovima podmorskih zidova moguć je susret s kirnjom. Zubaci se ovdje pojavljuju u manjim skupinama, od nekoliko riba, ali se često radi o primjercima težim od 2 kilograma. Murine lijeno plivaju po kamenim labirintima na morskom dnu, a ponekad susjedne rupe nastanjuje više primjeraka. Škarpine se zadržavaju na tridesetak metara i dublje, za razliku od sjeverne obale otoka gdje u jesen prilaze na desetak metara dubine i pliće.
Pored sjeveroistočnog rta Sveca nalazi se podmorska pećina u koju se može uploviti gumenjakom. Tu se nekada nalazila naseobina sredozemne medvjedice. Danju se zadržavala u podmorskoj spilji, a noću lovila. Pozicija spilje se prepoznaje po strmim liticama crvenkaste boje, u blizini sjeveroistočnog rta otoka. U dnu prostrane podmorske spilje je malo žalo na kojem se medvjedica odmarala. Kao da je medvjedica i danas tu, ribe
Na vrhu Sveca
Gorgonije
Grote
Hlap se i danas susreće u podmorju Sveca
nema ni za lijek. Tek izvan rta moguć je susret s kakvom kirnjom. Ribiči trebaju pažnju obratiti i na jugoistočni dio Sveca, gdje se uz obalu nalazi stožasta hrid. Između hridi i obale kameni su odroni u i nad kojima su učestali picevi, fratri i šargi. Istočno od hridi panulaši će doći na svoje. Palamida i gof ondje oduvijek dobro rade. Pedesetak metara širok prolaz između hridi i obalnog rta Zlatna Glava blago ponire prema jugu. Dubina u ovome prolazu je od 3 do 5 metara. Tu su velike odronjene stijene uz koje se u ranim jutarnjim satima, ali i u predvečerje može s obale uspješno loviti komarču. Tijekom većeg dijela dana tu se zadržavaju jata ušata i manjih salpi. S vanjske strane ovog uskog prolaza također se nalazi dobra pozicija za lov panulom na veće morske predatore. Jednom prilikom sam se tijekom ronjenja ovdje susreo s manjim modruljem. Nakon par sekundi međusobnog promatranja, modrulj se strelovito okrenuo i otplivao put pučine.
Od rta Zlatna Glava prema zapadu, sve do visoke živopisne litice kod jugozapadnog rta otoka, podmorje je pod obalom blaže položeno.
Jugozapadnim dijelom akvatorija Sveca dominira neobična hrid Kamik. Udaljena je tristotinjak metara od otoka. Samo za utihe je moguće sidrenje uz sjeverozapadni dio hridi. Podmorski plato koji se tu nalazi na dubini je od petnaestak metara. Dobra je to pozicija za postavljanje parangala u smjeru sjeverozapada. Hrid je i dobra lokacija za noćni lov teškim odmetom s obale. I komaraca je ovdje noću manje nego po istočnim obalama Sveca.
Podmorski plato na jugozapadnom i sjeveroistočnom rtu hridi završava strmim zidovima koji poniru i četrdesetak metara duboko. Ovim se rubovima približava morska divljač, tako da sitnija bijela riba to područje izbjegava. U strmim podmorskim zidovima tek su plitki procjepi koji ne pružaju siguran zaklon manjoj ribi pri naletu morskih predatora. Predatori se iznenadno pojavljuju iz plavetnila i još brže nestaju. Dobra je ribolovna pozicija i sidriti na samom rubu zida te lovinu potražiti u plavetnilu. Ako se koristi primama iz plavetnila će se dići i veća jata fratri i šargi. U okruženju hridi tijekom jeseni učestala su jata feluna, a u proljeće velika jata lokardi. Kamik, gola hrid s tajanstvenim podmorjem posljednji je komadić kopna u smjeru zapada prema Jabuci koja se odavde može tek nazrijeti za vedra vremena bez sumaglice.
Pomorsko meteorološke prilike u širem akvatoriju otoka Sveca su promjenjive, pa o tome treba voditi računa prije odlaska u ribolov.
Hobotnica u igri
Kavale u procjepima na zapadnoj strani
Murina vreba
Pod južnim rtovima čest je šarag
Čak i ljeti rijetki su dani s utihom na moru oko otoka. Svakodnevni snažni zapadni i sjeverozapadni vjetrovi podižu velike valove koji se odbijaju od strmih obala otoka stvarajući vrlo neugodne uvjete plovidbe. Ako valovi i vjetar jačaju zaklonište treba potražiti pod obalama Visa, a do tamo je dugih, ponekad i predugih četrnaest nautičkih milja. Jer stradavanja se brodova pod obalama Sveca nastavljaju. Posljednje je zbailježeno u tmurnoj noći u svibnju 1999. godine, kada se na zapadnoj obali otoka nasukala koćarica Monica F. Svetac kao da je oduvijek, na ovaj ili onaj način, uzimao svoj danak u ljudima i brodovima. No dijelom i zbog toga je otok i danas divlji, svoj, poseban. A takvo mu je i podmorje. Ljeti umjesto opasne Teute i njenih gusara, ili obraslih, podivljalih čobana možete popričati s ljubaznim Zankijevima. Ne zaboravite im donijeti dnevne novine, duhan i svježi kruh. Oni su na Svecu kao i svjetioničari. Čuvari plavog prostranstva, i da pomognu ako nešto namjerniku zatreba. Za Svetac je vezana i stara legenda o zakopanom zlatu. Smatra se da je ono još uvijek u nekoj skrivenoj kamenoj guduri. Tražili su to blago svi stanovnici otoka, no do danas nije pronađeno.
Moguće je ljeti u obnovljenim kućama rezervirati i smještaj. Pa u ribolov na Svetac poći bez brige. Biti će dostatan pneumatski čamac koji možete noću izvući na istezalištu vaših domaćina. I dok nakon izvrsnog domaćeg vina polako padate u san, u ušima odzvanja kliktaj posljednjih Eleonorinih sokola.....
Trlja
Ugor u groti
Uz istočne rtove otoka
Pogled prema Brusniku