Podvodni ribolov
KAVALA
tajanstvena sjenka u podmorju
I danas se sjećam prvog susreta s većim primjerkom kavale, težom od pola kilograma. Roneći na jugoistočnom dijelu otoka Brača promatrao sam morsko dno s površine. Odjednom sam ostao zatečen neobičnom siluetom veće ribe koja je lijeno lelujala pred uskim uzdužnim procjepom, na desetak metara dubine, neposredno pod obalom. Razveselio sam se lakom plijenu, no prije nego sam zaronio na domet medistena s kojim sam tada lovio, u trenutku je nestala u obalnom procjepu. Računao sam da je sigurno moja. Spuštao se pred procjep i uporno svijetlio unutra. Ništa. Niti krajeve peraja nisam primijetio. Slijedećeg jutra sam se vratio na istu poziciju i s površine uočio tri primjerka! No od ulova opet nije bilo ništa. Kao da su ribe nestale u svom skrovištu. Tek mnogo godina kasnije sam spoznao da njihovo skrovište tek počinje, tamo u tamnim rubovima procjepa koji je moguće vidjeti. Duboki koridori u kojima se skrivaju su najčešće nedostupni i svjetlu podvodne svjetiljke, a kamoli tek roniocu.
Kasnije, nakon prvih uspješnih ulova većih kavali, lovio sam ih posvuda, od Molunta, preko Cavtatskih i Elafitskih otoka, pod liticama Sušca i Lastova, ali i nad lažinom otočića pred šibenskom Rogoznicom, na vanjskim obalama Žirja, pod kosama južnih obala Dugog Otoka, u procjepima Premude i drugdje. Kasnije, kada mi je fotoaparat i kamera postala glavno oružje jednako sam se veselio susretu s ovom neobično lijepom i elegantnom ribom zlatasta odsjaja. Kavala pripada obitelji sjenki prepoznatljivim po tijelu s visokim hrbatom i dominantnom glavom. Široke peraje s preljevima zlatne boje uočljive su s površine, zbog kontrasta u odnosu na tamno smeđu boju tijela. Prema literaturi, kavala može narasti i preko 52 cm duljine, te težiti do 4 kilograma težine. Takvi kapitalni primjerci danas su u Jadranu vrlo rijetki, a kolege podvodni ribolovci su ih nekada lovili u širem akvatoriju Lošinja.
Naselja kavali su danas na većim dubinama. Tamo su sigurne od mreža i pušaka za podvodni ribolov.
Upravo poponice, koje ponegdje gotovo stalno stoje u moru, a vade se tek da se iz njih izvadi riba, uzrok su preseljenja staništa kavali u dublja područja. Tamo gdje se ne može sidriti, a morsko dno nije prikladno za lov ribe mrežom i danas ćete se iznenaditi susretom s kakvom velikom kavalom. Naravno, ne one kapitalne veličine, kakve su pred četrdesetak godina učestalo lovljene u Istri. Danas najveći ulovljeni primjerci mjere oko 2,5 kilograma težine i pretežito bivaju plijenom podvodnih ribolovaca. Kavala noću rado zagriza velikog crva na odmet bačenog s obale. U nekim je godinama rijetka, a u nekim učestalija. Još uvijek se mogu susresti i jata od dvadesetak primjeraka ove ribe, uglavnom na dubinama od tridesetak metara na područjima koja se na nautičkim kartama označavaju sa kor. Staništa kavale su po čitavom Jadranu, ali su brojnija naselja u blizini manjih otoka i hridi, te po pučinskim brakovima srednjeg Jadrana. U podvodnom ribolovu kavala se najbolje lovi ili u rano jutro, ili kasno poslijepodne. Sredinom dana, čak i na mjestima gdje joj je stalno stanište zavlači se u duboke i mračne procjepe. Ili lebdi pri dnu podmorskih zidova na sigurnoj udaljenosti od podvodnog lovca.
Kada se zavuče fotoaparat tamo gdje ronioc ne može
Kavala u svom skrovištu
U dnu pećine počinju koridori u kojima su kavale
U dubokim procjepima
Veći primjerci kavale se danas rijetko susreću pliće od petnaestak metara, a sredinom dana se povlače još dublje. Noću kavala izlazi u lov na sitnu ribu i račiće. Tada se može uspješno loviti odmetom s obale. Tu se zadržava do prvih sunčanih zraka, nakon čega ponovno nestaje u dubljem moru. Zbog takve navike hranjenja kavala se nekada često lovila ostima pod svijeću. U zoru se kavale zadržavaju u blizini rtova pučinskih otočića i hridi. Lijeno lelujaju nad posidonijom. Čim se neki od primjeraka uznemiri nestaje cijela grupa.
Kavale međusobno komuniciraju ispuštajući neobične zvukove koje nalikuju kuckanju zubima. Tijekom dana, dok su skrivene u procjepima upravo se po tim zvukovima mogu pronaći. Kada kuckanje prestane, to je znak da su osjetile uljeza i zavukle se dublje u svoja skrovišta.
Neobično elegantnih, i naizgled usporenih pokreta kavala je poseban ukras podmorja istočnoga Jadrana. No sve je rjeđa i sve se teže lovi. Poneka lovna godina ugodno iznenadi, pa se kavale češće uoče. No, kao i druga riba promijenile su staništa i ponašanje, te hitro zamiču u svoja skrovišta na nailazak ronioca.
Danas su staništa kavala u plićem moru samo dugi i mračni podvodni labirinti u kojima je potpuno sigurna od svog glavnog neprijatelja - čovjeka. Kavala se zadržava i na kamenitom dnu prekrivenom gustim livadama posidonije. Na takvim terenima lebdi nad posidonijom, a na prvi znak opasnosti nestaje u travi, povlačeći se prema dubini. Ponekad, na područjima gdje se učestalo ne roni, kavala će nakon što se zavuče u posidoniju izviriti iz nje i promatrati ronioca. Na takvim mjestima se u kasno ljeto tijekom večernjih sati mogu nad posidonijom uočiti jata kavali kako lelujaju kao kakve prikaze. Na prvi znak opasnosti nestaju u travi ostavljajući promatrača u pitanju da li su mu se kavale tek pričinile, ili su doista bile tu, pred njim.
Pretraživanje procjepa u kojima se skrivaju kavale s podvodnom svjetiljkom rijetko će uroditi plodom. Kavale bježe od svjetla i zavlače se u ljudskom oku nedostupne krajeve labirinta u stijenama. Na nekim lokacijama njihova staništa su otkrivena nekoliko metara duboko u uskim obalnim procjepima. Treba hrabrosti i ludosti za zavući se u uske procjepe gdje je to uopće moguće. O takvim pozicijama na otoku Visu priča jedan od najiskusnijih lokalnih ronilaca, Siniša Ižaković. Takvi labirinti postoje i pod južnim obalama Brača, po svjedočenju Renata Semiza, nekadašnjeg državnog prvaka u podvodnom ribolovu. I sam sam otkrio neke takve pozicije. Prošlo ljeto sam jednu otkrio pod južnom obalom Lastova. U pećini u kojoj postoji zračni džep, a do koje se stiže uskim podmorskim koridorom pred mojim je očima lelujalo dvadesetak lijepih kavali. Na pojavu ronioca u trenutku su se razbježale, ali sam jednu uspio ovjekovječiti fotografskim aparatom.
U uskom procjepu gdje se ne može zavući glava, ali može fotoaparat
Veći primjerci se zadržavaju na većim dubinama
Prepoznatljiva pozicija sa skrovištima kavale u obali
Staništa kavale
Na područjima pod posebnim režimima zaštite, kao na primjer u Nacionalnim Parkovima Kornati i Brijuni kavalu se i danas može lako pronaći i fotografirati. U literaturi se navodi podatak kako se kavale zadržavaju i na ušćima rijeka te u blizini izvora slatke vode. No sve veća količina otpadnih voda koje se na takvim mjestima ispušta u more sa slatkom vodom uzrokom je potpunog nestajanja kavali s tih područja.
portski ribiči danas kavalu još uvijek uspješno love pod Konavoskim stijenama, po vanjskim obalama Elafita, uz sjevernu i južnu obalu Mljeta, na određenim pozicijama u Lastovskom arhipelagu, na jugozapadnim dijelovima Šolte, po vanjskim otocima Šibenskog arhipelaga, uz južnu obalu Dugog Otoka, te u širem akvatoriju Lošinja i Cresa. Učestalija je na vanjskim obalama otoka, no to nije pravilo. Bolje se lovi u kasnijim poslijepodnevnim satima, a ponuđeni mamac na udici rado i grabežljivo uzima noću, osim u periodu punog mjeseca. Noću se lovi, po svjedočanstvima udičara i uz rubove livada posidonije na zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima otoka. Južne obale Korčule, nekada vrlo bogato područje kavalama opustošeno je noćnim krivolovom. Tako je tamo kavala, nekad učestala riba, danas prava rijetkost.
Kavala, mada danas rijetka, će možda i Vas iznenaditi na nekom pustom području. I ako ih ne vidite u korama i procjepima gdje su nekada obitavale, pažljivo osluškujte i možda začujete prepoznatljivi zvuk, kao cvokotanje zubima, kojim one komuniciraju. Približite se izvoru zvuka i u uski procjep zavucite fotografski aparat. Možda ćete uloviti barem fotografiju...
Neobični podmorski reljefi staništa kavali
Procjepi u kojima su kavale su uski i rizični za zavlačenje
Pozicije koje kriju mračne duge koridore s kavalama u samoj obali
Vrijeme za ribolov na kavalu
Objekt fotografije
Podvodni fotografi kavalu vrebaju noću, no kako je sve rjeđa teže postaje objektom fotografije. Praktičan savjet podvodnim fotografima je da uočenu kavalu, koja je zamakla u uski procjep, u koji se niti ne može zaviriti ciljaju objektivom nasumice. Ako pak pri ruci imate i kompaktni fotoaparat u manjem kućištu, zavucite ga duboko u procjep i okidajte. Možete se iznenaditi lijepim fotografijama. Neke od ovih su nastale upravo takvom tehnikom snimanja sredinom dana na južnoj obali Pelješca.
Ogrlice od kavale
U koščatim izbočinama na kostima glave kavale mineralne su nakupine sedefastog sjaja. Ove nakupine su okruglasta oblika i lako se obrađuju u pravilan oblik. Nekada su ribari od njih nizali ogrlicu koju su poklanjali kćerima za udaju. Što je primjerak kavale veći, znatno je veća i ta nakupina. Kod kapitalnih primjeraka ova nakupina je veličine palčanog nokta.
Napisao i snimio Neven Šerić