BIŠEVO - TAJANSTVENI OTOK SPILJA 3. dio

Ribolovni feljton

BIŠEVO

TAJANSTVENI OTOK SPILJA 3. dio

Današnju sliku Biševa promatranog iz zračne perspektive bitno je izmijenio veliki šumski požar u ljeto 2003. godine. Nekadašnji šumoviti brežuljci obrasli crnogoricom još su uvijek goli. Skromne godišnje padaline te pretežito kamenito otočno tlo razlozi su zašto ove rane na Biševu sporo zacjeljuju. No hridinaste otočne obale su i danas neoskvrnuta ljepota. Snažni i visoki valovi stoljećima klešu nadmorske litice i hridi Biševa na poseban način. Strme litice su nastale kopnenim rasjedima, a konačno ih je oblikovala abrazija valova. Na nekim dijelovima otoka more je potpuno ispralo vapnenačke stijene i tridesetak metara visoko. Valovi su uz obale Biševa posebno visoki i snažni zimi, kada dosižu visinu i od 10 metara. Za takvih dana Biševo je potpuno odsječeno od ostatka svijeta. Nakon uzastopnih dana takvih velikih valova gladna riba dolazi u kraj.

Rijetki stanovnici Biševa tada neposredno pod obalom u pješčanim uvalama uspješno love šarge, pice i komarče.
Stjenovito podmorje uzduž sjeverne obale otoka karakteristično je po mnoštvu procjepa i podmorskih zidova. Reljefom ove strane otoka dominira istureni rt Kobila na kome je izgrađeno i jedino obalno svjetlo na otoku. Istočno od rta Kobila je manje naselje Mezuporat u istoimenoj uvali, u neposrednoj blizini Modre spilje. Usprkos jednoličnosti sjeveroistočne obale Biševa, od uvale Balun do rta Biskup to je dobro ribolovno područje. Obalne litice tu strmo poniru u podmorje pa se i zbog dubljeg mora tu manje radi uobičajenim ribarskim alatima. Tako ribarske mreže na tom području nisu otjerale ribu te je moguće prakticirati mnoge tehnike sportskog ribolova uključujući i vertical jigging. I neposredno pod obalom je teško pronaći pozicije za sigurno sidrenje, ali se za utihe tu dobro lovi i niz struju.

Biševo i Vis u zalasku sunca

Biševo istočna obala i rt Gatula s otokom Svetac u pozadini

Fratri u Trešjavcu

Greben na rtu Pernikoza

Kada se oplovi rt Biskup konfiguracija obale se potpuno mijenja. Veliki kameni odroni, koji nadsvođuju mnoštvo manjih spilja, obrubljuju veliku otvorenu uvalu Trešjavac. No atraktivan nadmorski pejzaž u podmorju krasi potpuno izlovljen teren. Ovo područje je godinama bilo odredištem noćnoga krivolova. Ipak, i u uvali Trešjavac ima par dobrih ribičkih pozicija. U okruženju hridi Kamik koja dominira uvalom morsko dno ponire do dubine od stotinjak metara. Tu su dobre pozicije za teški odmet, a moguće je i sidrenje na rubovima podmorskog bezdana. Nad pragovima se stalno zadržavaju velika jata sitne pelagijske ribe koje vrebaju gofovi, palamide, skuše i lokarde. U podmorju oko hridi Kamik dobra su lovišta svakovrsne bijele ribe, šarga, zubaca i kirnje, a u zimskom periodu tu se dobro love i lignje.

Par dobrih pozicija

Podvodni ribolovci će ovdje pronaći više dobrih pozicija za čeku na zubace, a tehnikom poniranja i dubokog šuljanja također je moguć ulov kakvog trofejnog primjerka. Na ovoj poziciji je legendarni Frane Zanki ulovio desetine pravih kapitalaca.
S hridi Kamik pruža se prekrasan pogled na rt Gatula, najjužniju otočnu točku, pred kojom je hrid odvojena uskim prolazom. Zalazak sunca promatran kroz taj neobičan hridinasti rasjed jedan je od najljepših kadrova koji se ljeti ovdje može snimiti.
Neobična konfiguracija rta Gatula, uzak rasjed i velike dubine u neposrednoj blizini, uzroci su snažnih morskih struja. Tijekom cijelog dana tu se zadržavaju jata sitne ribe koju vrebaju morski predatori. I to je izvrsna ribička pozicija. Noćni lov je također uspješan, odmetom s obale. Pozicija je na hridi pred rtom.

Hrid Kamik u uvali Trešjavac

Igra boja u podmorju Biševa

Igra svjetla i sjene u modroj spilji

Jastog je u podmorju Biševa danas rijedak

Skrivene šargere

Podvodni lovac će zaronom na rtu Gatula biti fasciniran neobičnom konfiguracijom morskog dna. Mnoštvo grota i procjepa potpuno je obraslo bujnom vegetacijom. Ponegdje je i danas moguće pronaći skrivenu šargeru. Neposredno pod obalom ovdje se susreću tek manji primjerci riba, no živopisnim bojama i srebrnastim sjajem leđnih peraja stvaraju poseban doživljaj. Ova je pozicija izvrsno odredište i za podvodne fotografe amatere. Objekata za snimanje ne nedostaje ni u jednom periodu dana.
Kada se oplovi rt Gatula morsko dno ponire nešto blaže i izbrazdano je

morskim pragovima s plitkim šargerama. Usprkos učestalosti pirki i fratri, ovdje je čest susret i sa škarpinom. Podmorje uzduž zapadne obale Biševa krase neobični procjepi i mnoštvo podmorskih grebena. Obitavale su nekada ovdje brojne vrste plemenitih riba, a na jesen su se obalama približavala jata gofova, palamida, čak i tune. Staništa su tu i danas šarga, pica, škarpine, kavale i trlje. Nekada česta ovčica danas se susreće na vanjskim rubovima pješčanih uvala. Murine i ugori su posvuda učestali, a tijekom proljeća procjepi ožive i ticalima malih jastoga koji s dolaskom toplija vremena migriraju u dublje.

Iz podmorja Biševa

Modra spilja ulazni kanal

Kamik pod mjesečinom

Jugoistočna obala Biševa

Skrivene šargere

Isturene rtove zapadne obale Biševa karakteriziraju podmorski grebeni koji se pružaju paralelno s obalom. S njihove vanjske strane morsko dno strmije ponire šupljikavim zidovima u kojima se skrivaju ušate i fratri. Tamne sjenke kantara i zubaca koje promiču u plavetnilu učestale su tijekom ranijih jutarnjih sati, dok se more još zrcali u bonaci. U drugom dijelu jutra jačaju vjetrovi iz zapadnog kvadranta, a punu snagu razvijaju sredinom dana. U tom periodu je preporučljivo premjestiti se u privjetrinu uvale Trešjavac.
Zakloništa koja od sjevernih i istočnih vjetrova nautičarima pružaju uvale Salbunara i Biševska luka rizična su kada pojačaju zapadni vjetrovi. Posebno je opasna Biševska luka zbog plitkog mora i pješčanog dna. Na uvalu se nastavlja kopneni usjek koji poput lijevka pojačava snagu vjetra koji uvala vuče.

Uvalom se tada valja tek nekoliko velikih valova, dovoljne snage da iščupaju sidra i brod bace na obalu. U takvim uvjetima je i isplovljavanje iz uvale zahtjevan manevar. Na zapadnoj obali Biševa su najopasnije iznenadne ljetne nevere, garbinade (snažan i razoran jugozapadni vjetar praćen nevremenom). Neočekivana garbinada je u kolovozu 1986. godine u Biševskoj luci razbila i potopila više brodova otočana. Tada je na obali razbijena i jedna od posljednjih gajeta falkuša – Cicibela.

Ukoliko s ribom ne bude sreće, nakon obilaska ovoga prelijepog otoka, njegovih čarobnih spilja i podmorja preporuka su dva restorana u mjestu Porat, u dnu Biševske luke u kojima se pored uvijek svježe ribe i rakova služi čuveno biševsko crno vino visokog sladora čiju lozu ljeti natapa tek vlaga jutarnje magle.