Podvodni ribolov
ZIMSKO-PROLJETNI
ŠARAG
Šarag, često nazivan početničkom lovinom, riba je na kojoj se ponajviše može primjetiti promjena ponašanja morskih organizama posljednjih godina. Od nekada lake lovine, veliki šarag je postao predmet čežnje mladih lovaca, i često nedohvatljivi trofej u podvodnom ribolovu. Ovaj ukusni sparid je od tipične ribe od rupe, postao gotovo pelagijalska riba koja sve manje obitava oko kamenja, a sve se više drži u manjim plovama visoko iznad dna, negdje u modrom. Godine izlovljavanja mrežama stajačicama, vršama, parangalima tunjama, ali ruku na srce i podvodnim puškama, dale su svoj danak i istjerale šarga iz mraka rupe u plavetnilo pučine.
Šarge se prije nerijetko moglo pronaći u jako plitkim rupama kako pitomo odmaraju na pješćanom podu. Takvo naivno ponašanje brojne je primjerke došlo glave, te su se šarzi opametili i odlučili lovcu otežati posao. Populacija šaraga značajno je smanjena, od jako brojne ribe u Jadranu, šarag je postao tek rijetka lovina. Brojna pokoljenja šaraga su istrebljena i preživili su najmudriji i najoprezniji. Brojnim lovovima, najrazličitijim artama, istrebljivane su manje oprezne jedinke, sklone zadržavanju u rupama, sa izraženijom znatiželjom i tendencijom prilaska lovcu. Tako su opstajale opreznije, nervoznije jedinke, te se može reći da je kompletna genska struktura vrste izmjenjena, što je rezultiralo opisanom promjenom ponašanja.
Kod šaraga, kao i ostalih ribljih vrsta u Jadranu, i danas se mogu razaznati cikličke promjene ponašanja na godišnjoj bazi. Šarga se tako samo u proljeće može češće vidjeti na plićim pozicijama, dok se hrani, a čak i tada je jako oprezan i samo mu se rijetki uspjevaju približiti i uloviti ga, uz asistenciju dugih pušaka i još dužih zarona. Ljeti se šarag zadržava na dubljim pozicijama, u najkompliciranijim rupama, tek u manjim jatima koja sačinjavaju uglavnom manje jedinke. Potrebno je duboko roniti kako bi se došlo do pristojnih primjeraka, a čak i onda treba biti jako oprezan te ne loviti više komada na
jednom mjestu kako se nebi pomakli. Jesen je period kada se najmanje šarga lovi podvodnom puškom, ne samo zbog njegova ponašanja, već i zbog prisustva drugih, trofejnijih lovina u plićem, na koje se lovci nerijetko radije orjentiraju.
Snažan udarac šargu zadalo je i ne tako davno ukidanje lovostaja, iako o tome postoje brojne polemike. Pojedinci tvrde kako lovostaj nije adekvatna mjera za očuvanje riblje vrste, te kako njegovo ukidanje nema veze sa brojnošću vrste. Argument takvom stajalštu je činjenica kako se datumi zabrane lova šarga nisu potpuno preklapali sa mrijestom šarga.
Unatoč tome, činjenica je kako bi bar jedan dio lovaca, bio on veći ili manji, suspregnuo svoju želju za ulovom šarga, ako ne zbog poštovanja prirode onda iz straha od zakonskih restrikcija.
Ukidanjem lovostaja šarag je ostao potpuno nezaštičen, kao žrtva svoje male komercijane vrijednosti. Zbog specifičnosti lovnih alata i tehnika za šarga, ciljani lov na ovu ribu, osim podvodnom puškom, gotovo da ni ne postoji. Zato šarag ne predstavlja bitnu stavku profiterskim sferama, koje kroje ribarsku politiku, pa ih ni zaštita njegova postojanja ne zanima
Uspješan proljetni lov
Mrki zimski šarag
MRIJEST
Šargova promjena ponašanja spomenuta je već na samom početku. Promjene u prirodi, napad na njegov opstanak, i novi uvjeti u moru natjerali su šarga na takve promjene, koje su rezultirale i poremećajima u mrijestu. Termin ''starog'' lovostaja preklapao se sa nekadašnjim mrijestom šarga, te se šarag u proljeće ponašao tipično trudnički, smušeno i neoprezno.
Danas je šarag u proljeće već duboko, tek ga se rijetko susreće u plićaku. Svoj je mrijest pomaknuo u hladniji zimski period, pa se tako ''butargani'' šarzi mogu naći već u drugoj polovici dvanaestog mjeseca. Termin samog mrijesta sve više ovisi o pojedinoj lokaciji, odnosno terenu na kojem se šarag nalazi. Postoji određena teorija kako šarag prolazi kroz više mrijestova
a tijekom zime i proljeća. Pristalice tog mišljenja su sami ribari, koji na istim terenima u različitim dobima godine love šarge u mrijestu., te tako zakljućuju kako se mrijesti više puta.
Poznavanje šargovih osobina i ponašanja važno je, kao i kod druge ribe, za uspješan ulov. Ali također je važno i poznavati i osjetiti kada je šarag u mrijestu te ga tada poštedjeti. Ukoliko lovačko nagon lovcu baš nikako neda da ostavi šarga u rupi, onda bi bilo jako bitno zadovoljiti se sa jednom jedinkom, te ostale sa istog terena pustiti na miru. Na taj način čuvamo svoje pozicije, ali i osiguravamo šargu miran mrijest i produljenje vrste.
Šarag je na natjecanjima česta i tražena lovina
U dobrom društvu
LOV
Lov šarga podvodnom puškom u prije opisanim uvjetima, postaje sve kompliciranija disciplina. Teže mu je predvidjeti ponašanje, teško ga je naći u rupama, gotovo nemoguće ''dobiti'' na čeku, a prišuljati mu se uspjevaju samo najspretniji i najiskusniji.
U najhladnije dijelu godine, kada temperatura mora dotakne minimum, šarag će se kao i puno drugih vrsta, držati rupe. Za razliku od ljetnog perioda, zimi šarag u rupi neće biti plašljiv. Pružiti će priliku za precizan šut, a kao posebnu pogodnost za podvodne ribolovce, šarag će se držati plićih rupa. ''Ljetne'' šargere tada će mahom biti prazne, te je potrbno tražiti plitke ploče i rupe u kojima se šarag zadržava. Šarga će se nerijetko slučajno ugledati kako viri iz rupe, ili leži naslonjen uz kamen, pri čemu je redovito lagana lovina. Važno je uhvatiti oko kako šarag izgleda kad škilji iz rupe. Bojom će se prilagoditi dnu, ali ga može odati karakteristični oblik glave, kojom najčešće proviri, te se tako može pronaći šarga u rupi bez mnogo zaranjanja i truda. Pažljivim i odmjerenim uronom, lovac će si neretko stvoriti situaciju da ulovi šarga u poniranju pogotkom od gore. Budući da je za takav pogodak bitna preciznost, osti mogu biti jako korisna alatka. Prvo zato što garantiraju sigurniji pogodak, te zato što lovac ne riskira krivljenje ili pucanje strelice pri gađanju šarga koji je blizu kamena, ili potpuno naslonjen na kamen.
Kada je u rupi, zimi šarag rijetko obitava sam. Gotovo je pravilo da će s njim biti još neki šarag, najčešće sličnih dimenzija, te nerijetko i kavala, komarča, tabinja i drugo. Rijedak posjetitelj rupe, zubatac, ukoliko se odluči mirovati, izbor skrovišta mu je sličan kao i šargov, te ukoliko je zubatac u rupi gotovo sigurno je i šarag. Još jedna riba u čijem društvu šarag uživa je kirnja. U prisustvu velike kirnje šarag je nezaobilazna pratnja. U takvom društvu šarag je ipak manje atraktivna lovina, no poželjno je pamtiti susrete za buduće lovove.
Izgled rupa u kojima se šarag zimi i u proljeće zadržava drugačiji je od onih u kojima je ljeti. Dok ljeti traži duboke, tamne procjepe, sa puno prolaza, nedokučivih tunela, zimi ga se može pronaći i u ravnim pločama, kratkim rupama i širim pukotinama u dnu.
Šarzi iz zimskih rupa čak imaju i malo drugačiji izgled. Crnija glava, debelo tijelo tamnija leđa obilježje su takvih šaraga. Iskusniji lovci po ovim parametrima odmah mogu prepoznati ulovljenu ribu, te na taj način doći do informacija
gdje se riba zadržava u određenom periodu. Promjena izgleda ipak je samo privremena, te izlaskom iz rupa vraća uobičajeni obik.
Sa prvim proljetnim suncem šarzi se izvlaće iz rupa te kreću prema dubljem. U potrazi za hranom vole posjećivati plićake. Šarga se u samom kraju može očekivati za vrijeme plime jer se tada dođe hraniti algama i školjkicama koje mu imaju poseban okus nakon što ih je proljetno sunce spržilo dok su bili izvan vode tijekom oseke. Tada lovac ima najveći šansu za uloviti plitkog šarga jer će biti zaokupljen slasnim zalogajem. Osim što šarag bude neoprezan, realno je u takvim uvjetima očekivati i prosječno veće primjerke na puškometu, te se kapitalni primjerci redovito love u opisanim uvjetima. Ukoliko lovac ne bude dovoljno oprezan, ta ga šarag u plitkom primjeti, neće mu više pružiti priliku, niti ga znatiželjno promatrati, kao što to znaju neke druge riblje vrste. Ukoliko se šarag uputi u bijeg, potrebno ga je pustiti da krene, te mu ne stvarati prijetnju svojim brzim kretnjama. Tada lovac sebi stvara priliku da šarga promatra iz daljine, te se može nadati da će mu šarag nesvjesno otkriti svoje skrovište, u kojem će možda biti i više primjeraka.
Šulja je tehnika kojom će početnici najlakše doći do šarga, no isključivo u zimsko-proljetnom periodu, kada se hrani na opisani način, te mu opada oprez. U ljetnim mjesecim, šarag ipak preferira dubilje terene.
Na čeku se šarag najčešće lovi slučajno i to iz više razloga. Prvi je što nema dozu teritorijalnosti, osim ukoliko je lovac ''pao'' u neposrednu blizinu šargove prave rupe. Drugi razlog je što ne pokazuje znatiželju kao drugi sparidi, te je jako oprezan u blizini lovca. Treći razlog je što uvijek dolazi u društvu, pa ga jato štiti i upozorava na opasnost. Šarag se u jatima drži sa zubacima, komarčama, manji primjerci sa salpama, a na južnom jadranu nije ih rijetko sresti i sa barakudama. Na čeku šarga uspješno i redovno love samo jako duboki lovci sa dugačkom apneom i dobrim poznavanjem terena. Prvenstveno zato što šarag prilazi posljednji iz jata, te mu treba jako dugo da stekne povjerenje, što većina lovaca ne može dočekati.
Ulov jednog šarga najčešće znaći da šarag ''radi'' te da će lovac ukoliko bude uporan doći u situaciju da ulovi još poneki primjerak. Upornost lovca, kao i u drugim tehnikama, jako je bitna u zimskom i proljetnom lovu. Potrebna je velika frekvencija urona, na različitim vrstama terena, kroz čitavi dan kako bi se dočekao period kada šarag pruži priliku za lovom.
Kad šarag radi ulov je dobar
Šarag i kirnja iz iste rupe
Na natjecanjim u podvodnom ribolovu šarag je jako poželjna lovina zbog svojih karakteristike ponašanja. Tendencija šarga da se zadržava u istim rupama omogućuje natjecateljima da unaprijed osiguraju svoju lovinu, te tako ostvare prednost pred rivalima. Tijekom natjecanja, veliki broj brodova premjesta lovce po zoni natjecanja, sudci patroliraju, te se stvara sveopća buka u moru, pri kojoj se šarag skriva u rupe. Tada postaje laka meta natjecateljima, pa često i jedini spas, jer se druga pelagijalska ribu povuče u dubinu.
Također već spomenuto šargovo držanje u skupinama, pogoduje
NATJECANJA
natjecateljima da na jednom mjestu ulove više primjeraka ove vrste. Prosječna lovna težina šarga u podvodnom ribolovu prelazi minimalnih 400 grama, pa je to još jedan od razloga, zašto je šarag jako važna lovina podvodnim ribolovcima na natjecanjima. Slike ulova šaraga na ntjecanjima prije dvadeset, trideset ili više godina danas izgledaju nerealno. Pretjeranim izlovom šarag se doveo na rub istrebljenja. Lov do posljednje jedinke danas više nije opcija. Ukoliko upravo podvodni ribolovci ne budu čuvali rupe od šarga, poštedjeli ga na njegovom terenu, možemo očekivati da šarag postane samo lijepa uspomena nekih drugih vremena.
Uspješan proljetni lov
Zimski zubatac iz rupe sa šarzima
Napisao i snimio: Igor Nuić